MINI LEKSIKON

Red riječi

Jedna rečenica se sastoji od niza dijelova.

Jeg kom til Danmark sammen med min mand. Ja sam došla u Dansku zajedno sa mojim mužem.

U slijedećem tekstu želimo da ukažemo na različite rečnične dijelove.

Glagolska odredba

U rečenici se po pravilu uvijek nalazi glagolska odredba. Kada treba da pronad-emo različite rečenične dijelove, treba prvo da pronad-emo glagolsku odredbu. Glagolska odredba se sastoji od jednog ili više glagola (Kapitel 1). Glagolska odredba sadrži neku radnju i odredbu za vrijeme.

Kada stavimo ja ispred različitih riječi, možemo čuti šta je tu glagolska odredba.

(jeg jeg) (jeg kom) (jeg til) osv. (ja ja) (ja sam došla) (ja za) itd.
Odgovor: kom Sam došla je glagolska odredba

Simbol za glagolsku odredbu je: o.

Subjekat

Rečenica skoro uvijek ima subjekat. Subjekat je osoba ili stvar koja vrši radnju, koju glagolska odredba opisuje. Subjekat može da se sastoji od nekog imena ili imenice (Kapitel 2), jedne zamjenice (Kapitel 3), pridjeva (Kapitel 4), ili od cijele rečenice.

Subjekat dobijamo sa pitanjem ko ili šta i glagolskom odredbom.

Hvem kom? Ko je došao?
Odgovor je: jeg ja

Jeg je subjekat. Simbol za subjekat je: x.

Objekat

Objekat je jedna imenica ili imenička riječ na koju nešto dijeluje u rečenici. Objekat može da se sastoji i od više riječi (Kapitel 8).

Kada treba da pronad-emo objekat u rečenici, postavljamo pitanje ko ili šta i glagolsku odredbu i subjekat.

Han gav hende en blomst. On joj je dao jedan cvijet.
Hvad gav han hende? Šta joj je dao?
Odgovor je: en blomst Cvijet

Priloške odredbe za vrijeme i mjesto i predložne konstrukcije
U mnogim rečenicama se često nalazi priloška odredba za vrijeme ili mjesto.

Jeg kom til Danmark sammen med min mand. Ja sam došla u Dansku zajedno sa mojim mužem.

Til Danmark je priloška odredba za mjesto. Priloške odredbe za vrijeme i mjesto zovu se i predložne konstrukcije, zato što počinju sa predlogom (Kapitel 6). Sammen med je takod-e predložna konstrukcija.

Dodatak subjektu

Dodatak subjektu bliže opisuje subjekat.

Jeg hedder Maria. Ja se zovem Marija.

Poslije glagola være, blive, hedde i kaldes slijedeća reč je dodatak subjektu. Simbol za dodatak subjektu je: Ä.

Indirektni objekat
Indirektni objekat je rečenični dijo kome ili čemu se nešto radi. Indirektni objekat pretpostavlja postojanje direktnog objekta u rečenici.

Han gav hende en blomst. On je dao njoj jedan cvijet.

Indirektni objekat dobijamo na pitanje kome ili čemui glagolska odredba, subjekt i objekat.

Hvem gav han en blomst? Kome je on dao jedan cvijet?
Odgovor je: hende njoj

Umijesto indirektnog objekta često stoji predložna konstrukcija.

Han gav en blomst til hende. On je njoj dao jedan cvijet.

Pomoćni glagoli

Pored toga što govore o radnji neki od glagola imaju i dodatnu funkciju. Oni se zovu pomoćni glagoli.To su: have, være, blive, ville, skulle i få. Pomoćni glagoli izražavaju zajedno s drugima glagolima posebno vrijeme.

Vi har sovet. Mi smo spavali.
Vi skal rejse i morgen. Treba da putujemo sutra.

Oni se bliže opisuju u Kapitel 1 u pasusima 1.5, 1.6, 1.7 i 1.8.